Smjernice u izradi IPP-a

Ovaj dokument predstavlja vodi? za dobru praksu u inkluzivnim u?ionicama, u oblasti pripreme, primjene i evaluacije/procjene individualno prilago?enog programa.
Smjernice iz ovog dokumenta pokazuju osnovna podru?ja kod izrade individualno prilago?enog programa. One vode ?itatelja kroz korake koji su potrebni za pravilno planiranje i samu izradu individualno prilago?enog programa za svako dijete. Ove smijernice su i svojevrsna kontrolna lista bitnih elemenata neophodnih za individulno prilago?eni program, sa namjerom da postanu temelj dobre prakse u budu?nosti.Ovdje su navedeni elementi koje mora posjedovati svaki individualno prilago?eni program, ukoliko elimo da on slui svojoj svrsi.

Detalji koji su navedeni za pojedina podru?ja individualno prilago?enog programa su raznoliki, sa osnovnim ciljem, da u?iteljima i koli prui dovoljno elasti?nosti u izradi individualno prilago?enog programa. To zna?i da kole i u?itelji trebaju koristiti razli?ite i njima dostupne mjere koje ?e pokazati napredovanje kod djeteta.

Bitna ?injenica jeste da IPP dokumentira samo ono to je dodatno ili razli?ito u odnosu na diferenciran nastavni plan i program, koji se ostvaruje u u?ionici.To zna?i da IPP nije zamjena za obrazovni program, a to dalje zna?i, da IPP kao takav zahtijeva stalnu procjenu, kako bi se osiguralo da u svakom podru?ju vodimo ra?una o djetetovim potrebama.

Ove smjernice su ujedno i mapa ali i prakti?ni vodi? za suo?avanje sa izazovima koje donosi izrada IPP. Pokazuju kako kola moe savjesno i sistematski dokumentovati korake pri izradi IPP, njegovoj primjeni i evaluaciji. IPP prije svega je prakti?ni radni dokument koji ujedinjuje glavna podru?ja u?enikovih potreba i klju?ne, planirane korake za njihovo ispunjenje.

Uspjenost izrade i primjene IPP zavisi od predanosti cijele kole, prihvataju?i pri tome razli?itosti potreba u?enja i prihvataju?i suradnju u?itelja, roditelja, u?enika, pomo?nog osoblja, stru?njaka te drugog osoblja ili ustanova vezanih za izvrenje postavljenih ciljeva.

IPP u?iteljima i roditeljima otvara mogu?nost da prakti?no i realisti?no razgovaraju o potrebama u?enika te da razviju kreativne na?ine na koje te potrebe mogu ispuniti. IPP treba da usmjerava u?enika na njegovom putu kroz kolu.

RAZLI?ITI ASPEKTI IPP ovdje su izneseni na sljede?i na?in:
Planiranje izrade IPP,
Pisanje, primjena i evaluacija.

INDIVIDUALNO PRILAGO?ENI PROGRAM ( IPP ) je:
Pisani dokument pripremljen za odre?enog u?enika,
Plan koji ta?no odre?uje obrazovne ciljeve koje u?enik treba ostvariti tokom odre?enog vremena, kao i strategije
u?enja, resurse i podrku neophodnu da se ti ciljevi ostvare
Sve faze IPP su podjednako bitne, me?utim u izradu plana uklju?en je i proces ?ija kvaliteta odre?uje kvalitetu i u?inkovitost IPP. IPP se izra?uje u procesu saradnje koji uklju?uje kolu, roditelja, u?enika ( gdje je to mogu?e ), i drugo mjerodavno osoblje i ustanove, ?iji je angaman potreban za ostvarenje ciljeva u IPP. On se odnosi na prilago?ene ili modifikovane vidove obrazovnog programa i fokusira se na prioritetne potrebe u u?enju, jer u?enik moe imati i druge obrazovne potrebe, koje zahtijevaju druga?iji stepen intenziteta u planiranju i pra?enju.

Za svakog u?enika sa posebnim obrazovnim potrebama nije potrebno mijenjati svaki aspekt obrazovnog programa i kolskog gradiva. U tom slu?aju ?emo se fokusirati na ona podru?ja potreba koje su utvr?ene tokom procjene. Sve to prilago?avamo, treba da se odnosi na individualne obrazovne potrebe svakog u?enika.

Veoma bitan segment inkluzivnog obrazovnja je IPP. On omogu?ava u?eniku da napreduje do stepena primjerenog njegovim sposobnostima, uklju?uje saradnju svih subjekata inkluzivnog obrazovanja, fokusira obrazovne strategije, osigurava biljeenje podataka. IPP je dokument koji bi trebao biti koristan, dostupan i razumljiv svim osobama koje se neposredno bave s u?enikom. O njemu treba razmiljati u kontekstu porodice, kole i razredne organizacije.

U?inkoviti IPP imaju i svoja obiljeja:
Individualiziranost i usmjerenost prema djetetu,
Inkluzivnost,
Cjelovitost,
Dostupnost,
Kolaborativnost.

IZRADA OBRAZOVNOG PLANA U KOLI
Izrada IPP podrazumijeva sljede?e procedure:
Preporuka i miljenje ( u?itelj, roditelj...), da u?enik ne ostvaruje korist od redovnog obrazovnog programa koji donosi
kola.
Procjena, identifikacija i planiranje programa.
Ako se mjere pokau neuspjenima i ako se zaklju?i da u?enik ima posebne obrazovne potrebe, kola ?e, savjetuju?i
se s roditeljima, organizovati procjenu. Procjena se treba obaviti u roku od 1 mjeseca od kada je donesena odluka i
zavriti u roku od 3 mjeseca.
Kada se zavri procjena i dobijemo rezultate procjene koji potvr?uju da u?enik ima posebne obrazovne potrebe, treba
pripremiti plan za primjereno obrazovanje u?enika u roku od 1 mjeseca od zavretka procjene.
Treba obezbijediti da se u pripremi obrazovnog programa konsultiraju roditelji, stru?ni saradnici, i druge osobe koje su
bitne za planiranje obrazovnih potreba u?enika, te da se posebno olaka sudjelovanje roditelja.
Neposredno po pripremi obrazovnog plana treba o tome obavijestiti roditelje i stru?ne saradnike pismenim putem.
Roditeljima i stru?nim saradnicima dostaviti jedan primjerak plana.

U ovom poglavlju ?emo obraditi procedure bitne za izradu IPP.

Prvi dio se odnosi na prikupljanje vanih podataka, a drugi i treci dio govore o mehanizmima koji osiguravaju savjetovanje, vo?enje sastanaka, odgovornosti i saradnju za planiranje IPP.
Kada se jednom ustanovi da dijete ima posebne obrazovne potrebe, prvi korak prema izradi IPP se odnosi na prikupljanje vanih podataka. Ovdje smo predstavili sugestije u pogledu izvora i vrste podataka koji se iz tih izvora trebaju prikupiti. Zatim su tu i faktori koje treba razmotriti prilikom procesa savjetovanja, uklju?uju?i i vanost
sudjelovanja roditelja. Njih prate posebne smjernice koje treba slijediti prilikom organizovanja sastanaka posve?enih planiranju IPP. Proces formalnog procjenjivanja ne ?ini sastavni dio smjernica za IPP, jer prethodi opisanim fazama u planiranju IPP.

Vano je napomenuti da trebamo postaviti i vremenski okvir za izradu IPP od dana procjene koja je pokazala da dijete ima posebne obrazovne potrebe, koji ne bi trebao da traje due od 30 dana.
U skladu sa smjernicama koje govore o obliku i sadraju obrazovnog plana, on treba sadravati dljede?e detalje:
Narav i stepen djetetovih sposobnosti, vjetina i talenata,
Narav i stepen djetetovih posebnih obrazovnih potreba i na?in na koji te potrebe uti?u na njegov obrazovni razvoj,
Trenutni nivo obrazovnog u?inka djeteta,
Posebne obrazovne potrebe djeteta.

Prikupljeni podaci slue kao osnova za razvoj sveobuhvatnog profila u?enika. Takav profil je temelj za izradu IPP. Zato je prikupljanje podataka o djetetu klju?ni zadatak u izradi IPP. Potrebno je sve podatke koje smo sakupili staviti na raspolaganje onima koji izra?uju IPP, prije sastanka posve?enog planiranju IPP, da bi se svi ?lanovi tima upoznali sa karakteristikama djeteta. Na
taj na?in ?e i rezultati sastanka, kao i ciljevi koje postavimo biti u?inkovitiji. VEOMA VANO je da podaci koji se prikupljaju posebno identifikuju jake strane i potrebe djeteta. Treba naglasiti da prije sakupljanja i slanja podataka o djetetu kolama i vanjskim ustanovama, i obratno, treba zatraiti pismeno odobrenje roditelja. Treba prikupiti samo relevantne podatke.

IZVORI PODATAKA
Podatke potrebne za izradu IPP moemo prikupiti od porodice, predkolske ustanove koju je dijete poha?alo, kole, drugih stru?njaka i od samog u?enika.
RODITELJI: Omogu?avaju uvid u druga?iji pogled na djecu od stru?njaka koji se bave djetetom. Kada je rije? o djetetu predkolske dobi, roditelji su izvor klju?nih podataka o djetetovom razvoju. Roditelji ?esto daju vrijedne podatke o bolesti i medicinskim potrebama, historiji obrazovanja, jakim stranama, nadarenostima te emocionalnim i drutvenim potrebama.
U?ENIK: Sami u?enici, posebno ako su stariji, mogu biti vaan izvor podataka o na?inu na koji u?e, o interesima, o gra?i koju najradije u?e, o onom to im oteava u?enje, ba kao i o onom to im pri u?enju pomae.
KOLA: Djetetov razredni u?itelj i raniji u?itelji centralni su izvor podataka o djetetovim jakim stranama i potrebama, interesima, specifi?nim poteko?ama u odre?enim podru?jima obrazovnog programa te o programima i strategijama koje su uspjeno primijenili na dijete. U?itelji mogu pruiti detalje o obrazovnim intervencijama, ba kao i dati poredbene podatke koji pokazuju djetetov u?inak u odnosu na drugu djecu iste dobi ili iz istog razreda.
kolska arhiva dodatan je izvor podataka o historiji djetetovog obrazovanja i u?enja tokom odre?enog razdoblja koji ?e re?i jesu li se djetetove poteko?e razvile nedugo prije ili traju ve? due vrijeme. Podaci iz kolske arhive i podaci kolskog osoblja mogu ocrtati profil djetetovog drutvenog i emocionalnog razvoja.
DRUGI STRU?NJACI: Obim stru?njaka koji su se konsulovali u vezi sa djetetovim obrazovnim programom moe prema potrebi biti raznolik. Ti stru?njaci mogu dati neke od sljede?ih podataka: djetetove medicinske potrebe, tjelesni i senzorni razvoj, kognitivno funkcionisanje, emocionalni razvoj i/ ili razvoj ponaanja, govor i jezik, komunikacija, sluh i/ili vid. Podaci koje su dali ovi stru?njaci mogu pomo?i da se odrede djetetove jake strane i potrebe u odnosu na domet njegovog funkcionisanja.

KONTROLNA LISTA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA
Kontrolna lista koju ovdje donosimo daje primjer podataka koji se mogu prikupiti iz razli?itih izvora. Moe se koristiti kao pomo? pri sistematskom prikupljanju podataka, a moe biti korisna jer omogu?ava pregled ukupnih podataka.
Kontrolna lista moe se staviti na raspolaganje prije sastanaka za planiranje IPP-a. Kontrolna lista nije kona?an popis. Isto tako, stavke kontrolne liste mogu od slu?aja do slu?aja biti razli?ito relevantne.

Vrste podataka koji se prikupljaju za individualni obrazovni plan
Prikupljanje relevantnih i detaljnih podataka u znatnoj ?e mjeri olakati postavljanje realnih i ostvarivih ciljeva i strategija individualnog prilago?enog programa. Radi istraivanja djetetovih jakih strana i utvr?ivanja njegovih potreba mogu se primijeniti razli?ite procedure:
test sposobnosti
test postignu?a
procjene u odnosu na obrazovni program,
kontrolne liste, sistematsko posmatranje, karton obrazovanja i uzorci rada.
li?ne i drutvene vjetine
kognitivna sposobnost
motori?ke vjetine
jezik i komunikacija
pismenost i poznavanje brojeva
panja i koncentracija
pristup obrazovnom programu...

OBJEDINJAVANJE PODATAKA
Bitno je da u okviru tima koji sudjeluje u izradi IPP jedna osoba ima uogu koordinatora. Tako?er, moe biti u?inkovitije ako se podaci dobiveni od neke od uklju?enih strana dostave koordinatoru individualnog obrazovnog plana u obliku kratkog pisanog saetka. Kada koordinator individualnog prilago?enog programa primi prikupljene podatke, treba ih saeti. Vano je da koordinator
individualnog prilago?enog programa razmisli jesu li predstavljeni podaci potpuni i aurni te da se potrudi potraiti svaki podatak koji nedostaje.
Korisno je da koordinator individualnog prilago?enog programa pregleda kolsku arhivu te da se sastane i razgovara s roditeljima, djetetom i u?iteljima (sadanjim i prethodnim) prije sastanka posve?enog planiranju IPP-a. Funkcija je koordinatora IPP-a nadgledanje prikupljanja relevantnih podataka i njihove distribucije prije sastanka posve?enog individualnom prilago?enom programu. Prikazana kontrolna lista utvr?uje neophodne relevantne podatke. I ovdje valja napomenuti da lista nije kona?na te da u svim slu?ajevima nisu uvijek sve stavke relevantne.

KONTROLNA LISTA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA KOMENTAR

OPTI PODACI RODITELJI-KOLA
Ime, adresa, datum ro?enja
Naziv kole, naziv predkolske ustanove
Izvrene procjene i datum
Rana intervencija
PODACI OD RODITELJA
Podaci o porodici
Zdravstveni podaci, hospitalizacije, bolesti...
Lijekovi koje dijete koristi
Podaci iz razvoja djeteta
Tjelesni razvoj djeteta
Vid, sluh, govor, komunikacija
Interesi i hobiji
PODACI OD U?ENIKA
Predmeti i podru?ja koja ga zanimaju
ta mu pomae pri u?enju
ta mu oteava u?enje
Na?in u?enja
Interesi i hobiji
PODACI IZ PREDKOLSKE USTANOVE
Razvojne potrebe prepoznate u ranom djetinjstvu
Resursi i osoblje koje je pomagalo inkluziju u predkolskoj ustanovi
Stepen pruene dodatne podrke za u?enje
Redovno poha?anje, ta?nost, stav prema predkolskom programu
Nivo panje i koncentracije
Obim u kojem je dijete obuhva?eno inkluzivnim programom
Omjer kolskog dana provedenog u inkluzivnoj u?ionici
Napredak zabiljeen na temelju sistematske procjene
Podrka obrazovnom programu, obim i vrste primjenjenih intervencija, djetetov odgovor na intervencije i
ostvareni napredak
Pregledi/ili rezultati procjene u odnosu na razredne razine i/ili podru?ja obrazovnog programa
Prethodni godinji izvjeraj, izvjetaj o ponaanju u razredu/grupi, na igralitu...
Stil podu?avanja: rad cijelog razreda/grupe ili grupni rad
Samostalnost ili organizacijske vjetine: sposobnosti, vjetine, navike, spremnost da prihvati obaveze
Potrebna posebna oprema i tehnologija za rad
Interesi i hobiji
STRU?NI TRETMAN
Broj ustanova i stru?njaka uklju?enih u rad s djetetom
Vrsta i obim stru?ne podrke
Procjene stru?njaka i datum
Izvjetaji ( datum ) o jakim stranama i potrebama djeteta
Tip intervencije i nivo njihovog intenziteta
Zabiljeeni napredak

Kada su podaci prikupljeni, sljede?i korak je uspostava procesa dijaloga sa stranama koje ?e doprinijeti izradi individualnog obrazovnog plana. Dio takvog procesa moe biti i formalni sastanak za planiranje IPP-a, ali i niz konsultacija manjeg obima. Preporu?uje se da se roditelji pozovu na najmanje jedan sastanak na kojem se raspravlja o individualnom programu njihovog djeteta.
Izrada individualnog prilago?enog programa treba se temeljiti na dijalogu i saradnji roditelja, u?itelja, u?enika i drugih relevantnih stru?njaka. Postoji vie mogu?ih pristupa koji mogu olakati proces savjetovanja. U nekim se slu?ajevima, ako je uklju?en ve?i broj ljudi, moe pokazati da je teko sazvati sastanak. Tada je bolje da razli?ite strane odre niz manjih, neformalnih savjetovanja ?iji ?e se rezultati uklju?iti u formalniji sastanak na kojem ?e se okupiti manja grupa ljudi i razmijeniti prikupljene podatke. Vano je razmotriti i pitanje oblika sastanka koji ?e najbolje odgovarati roditeljima. Neki roditelji vie vole da se konsultacije odre prije sastanka, drugi roditelji ele prisustvovati svakom sastanku na kojem se raspravljaju potrebe njihovog djeteta. Opet, ima i
roditelja kojima je drae da se na?u s nekoliko ?lanova grupe koje poznaju te da s njima dogovore plan.

TRI RAZLI?ITA PRISTUPA SAVJETOVANJU
Ovdje su prikazana tri razli?ita pristupa savjetovanju s drugima s ciljem planiranja individualnog prilago?enog programa. Pri tom se ne smije zaboraviti najvaniji princip u skladu sa kojim svaki pristup treba omogu?iti najve?u razinu sudjelovanja i potaknuti dijalog.

MODEL I - ovaj pristup podrazumijeva okupljanje svih ?lanova grupe koji sudjeluju radi razmatranja djetetovih jakih strana i poteko?a te zapisivanja ciljeva i strategija. Prednost ovakvog pristupa odnosi se na ?injenicu da sve strane mogu sudjelovati u dijalogu i pridonijeti procesu. Njegova je mana to takvi sastanci, na kojima sudjeluje velik broj ljudi, mogu biti dugotrajni i teko ih
je organizovati.

MODEL II - ovaj pristup omogu?ava da se neki ljudi okupe prije formalnog sastanka za planiranje IPP radi izrade nacrta okvira. Pojedinci se mogu primiti zadatka da dokumentuju djetetove sposobnosti i potrebe, njegov trenutni obrazovni u?inak ili da pripreme prijedloge ciljeva i strategija o kojima ?e se kasnije raspravljati na sastanku za planiranje IPP-a. O skici pripremljenoj prije sastanka raspravlja se na sastanku i dogovara. Prednost ovoga pristupa je to on omogu?ava razmiljanje i pripremanje unaprijed. Njegova slaba strana ogleda se u ?injenici da u procesu razmiljanja i planiranja koji upravlja ciljevima i strategijama nisu sudjelovale sve strane. Ako se odabere ovaj pristup, vano je da roditelji imaju mogu?nost da svoje prioritete i preokupacije iznesu prije sastanka. Ako roditelji osjete da je druga strana pripremila IPP za koji se o?ekuje da ga oni samo potpiu bez dovoljno dijaloga i istinske saradnje, malo je vjerojatno da ?e biti predani ostvarenju tog plana.

MODEL III - uz ovaj pristup sudionici procesa mogu me?u sobom podijeliti ono to ih zanima. Mogu se dogovoriti i oko nekih prioritetnih potreba u u?enju, me?utim, detaljan tekst o ciljevima i strategijama pie jedna osoba ili nekoliko ljudi nakon sastanka za planiranje IPP. U ovom slu?aju najvanije je da se jednom napisani IPP prije finalizacije raspravi i dogovori s roditeljima.
Ovaj pristup osigurava vrijeme za obimnu raspravu, a pojedinci ne osje?aju pritisak da ciljeve fiksiraju napismeno,to predstavlja njegovu prednost. Mana ovog pristupa je ?injenica da nekolicina ljudi treba plan staviti na papir bez olakavaju?e prisutnosti cijele grupe.

Pri odabiru jednog od gore navedenih pristupa kola treba razmisliti koji od njih najbolje odgovara pojedina?nom okruenju ili okolnostima. U slu?ajevima kada su djetetove potrebe i sposobnosti jasno utvr?ene, a na prethodnim je sastancima za planiranje postignut koncenzus, najbolje rjeenje moe biti drugi pristup pripremanje dijelova IPP-a prije sastanka. Ako se radi o djetetu ?ije su posebne potrebe tek nedavno prepoznate, ili ako je dolo do znatnih promjena u okolnostima u kojima se dijete nalazi, tre?i pristup moe biti najvaniji (IPP se sastavlja nakon sastanka). U slu?ajevima kad je u rad uklju?en ve?i broj stru?njaka koji ina?e ne rade zajedno ili nemaju prilike konsultirati se, koristan je prvi pristup po kojem IPP sastavlja cijela grupa.

PISANJE IPP-a

Ovo poglavlje razmatra klju?ni zadatak pisanja IPP-a koji je ?esto ba onaj dio procesa koji u?iteljima stvara najve?u nervozu. Proces se predstavlja prvo nabrajanjem elemenata koje IPP treba sadravati. Potom se predstavlja cjelokupni proces korak po korak. Koraci koje zahtijeva pisanje IPP-a uklju?eni su i u izra?ene primjere na kraju ovog poglavlja.
3.1 SADRAJ PLANA
IPP treba sadravati sljede?e elemente:
narav i stepen djetetovih sposobnosti, vjetina i talenata;
narav i stepenj djetetovih posebnih obrazovnih potreba i na?in na koji one uti?u na njegov obrazovni razvoj;
trenutna razina obrazovnog u?inka u?enika;
posebne obrazovne potrebe u?enika;
posebne obrazovne usluge i uz njih vezane usluge podrke koje u?eniku treba pruiti da kroz obrazovanje stekne
korist i da sudjeluje u ivotu kole;
gdje je to slu?aj, u?eniku potrebne posebne obrazovne i uz njih vezane druge usluge koje ?e mu omogu?iti da uspjeno
ostvari tranziciju iz predkolskog obrazovanju u osnovnokolsko obrazovanje;
gdje je to slu?aj, u?eniku potrebne posebne obrazovne i uz njih vezane druge usluge koje ?e mu omogu?iti da uspjeno
ostvari tranziciju iz osnovnokolskog obrazovanja u vie stepene obrazovanja;
strateki ciljevi koje dijete treba ostvariti tokom razdoblja ne dueg od 12 mjeseci;

KORACI U PROCESU PISANJA IPP-a
Proces je jednak bez obzira na tablicu koja se koristi, a za oblik IPP-a koji je odabrala kola vano je da bude jasan te da uklju?uje sve navedene korake. Ovakva fleksibilnost treba omogu?iti izradu IPP-a koji ?e najbolje odgovarati pojedina?nom kontekstu.

KORAK 1
Prikupljanje podataka
KORAK 2
Utvr?ivanje razine u?inka, jakih strana, potreba i njihovog uticaja na u?enje
KORAK 3
Odre?ivanje prioritetnih potreba u u?enju i vremenskog okvira za ostvarivanje ciljeva
KORAK 4
Postavljanje ciljeva za svaku prioritetnu potrebu u u?enju
KORAK 5
Utvr?ivanje neophodnih strategija i resursa
KORAK 6
Odre?ivanje datuma ponovnog razmatranja individualnog obrazovnog plana
KORAK 1. Prikupljanje podataka
Kada se jednom vani podaci prikupe i samu, treba ih razdijeliti osobama uklju?enim u izradu IPP-a. Davanje na uvid ovih podataka prije sastanka omogu?ava donoenje zaklju?aka o primjerenosti i vanosti prikupljenih podataka te o naravi eventualno potrebnih dodatnih podataka. Primjerene i ta?ne temeljne informacije preduslov su postavljanja realisti?nih i ostvarivih ciljeva.
KORAK 2. u procesu odnosi se na preuzimanje prikupljenih podataka i njihovo koritenje radi odre?ivanja u?enikove razine u?inka i izrade njegovog profila.
RAZINA U?INKA
Izjava o trenutnoj razini u?inka ispunjava dvije vane funkcije:
Pruanje temelja za identifikaciju prioritetnih potreba u u?enju i odre?enje realisti?nih i ostvarivih ciljeva;
Omogu?avanje pra?enja i provjere napretka.

Utvr?ivanje trenutne razine u?inka uklju?uje sintetiziranje podataka iz procjena izvedenih iz formalnih i/ili neformalnih mjera koji mogu biti dio teorijske domene, kao to su jezik, pismenost ili matematika, ili dio neakademske domene, npr. mobilnosti, socijalni i emocionalni razvoj, vjetine brige za samog sebe.
Najvanije je da se razine u?inka zabiljee na precizan na?in. to je ve?a razina detalja u ovoj fazi rada, vjerojatnije je da ?e oni biti ta?ni i relevantni kada do?e vrijeme da se zabiljee ciljevi. Na primjer, korisnije je u?enika opisati kao sposobnog da preuzima svoj red i da u?estvuje u grupnim igrama na igralitu nego re?i da ima dobre drutvene vjetine. Jake strane i potrebe Dokumentovanje trenutne razine u?inka omogu?ava da se izradi jasan profil u?enikovog trenutnog funkcionisanja, a na temelju takvog profila jasno se mogu utvrditi u?enikove jake strane i potrebe. Dokumentovanje u?enikovih jakih strana, sposobnosti i talenata daje uvid u ono to u?enik moe u?initi u odre?enim podru?jima vjetina kao i u vjetine koje u?itelj moe kapitalizirati i inkorporirati u strategije podu?avanja. Dokumentovanje posebnih potreba, uklju?uju?i i identifikaciju povezanosti izme?u tih potreba i u?enja, temelj je utvr?ivanja prioritetnih potreba u u?enju i ciljeva.
KORAK 3. Odre?ivanje prioritetnih potreba u u?enju i vremenskog okvira
Ciljevi se najbolje pripremaju u kontekstu u?enikovih potreba, stoga se koristi izraz prioritetne potrebe u u?enju. Taj se termin odnosi na podru?ja u kojima intervencije imaju prioritet. Isto su tako vane i u?inkovite strategije kao podrka za ostvarenje ciljeva, pa se zato govori o strategijama. Zbog svega toga pri razmatranju potrebe da se razrade strateki ciljevi treba prije svega odrediti
prioritetne potrebe u u?enju koje ?e se preto?iti u strateke ciljeve u?enja, dok ?e, strategije podrati takti?ke ciljeve u?enja.
PRIORITETNE POTREBE U U?ENJU
Prioritetne su potrebe u u?enju potrebe me?u nizom potreba odabrane kao podru?je prioritetne intervencije na temelju u?enikovog trenutnog u?inka. Prioritetne potrebe u u?enju osnova su za razvijanje ciljeva u?enja i predstavljaju ono to se od u?enika o?ekuje da ostvari tokom razdoblja ne dueg od 12 mjeseci. Prioritetne potrebe u u?enju utvr?uju se samo za ona podru?ja u kojima dijete ima poteko?a. Broj prioritetnih potreba u u?enju treba se vezati na odre?eno dijete, na stepen potrebe i ozbiljnosti tih potreba.Vano je usredoto?iti se na realan broj djetetovih najozbiljnijih potreba.
Pri odre?enju prioritetnih potreba u u?enju za dijete vano je razmotriti razli?ite perspektive koje daju sudionici procesa individualnog prilago?enog programa:
U?enikovu trenutnu razinu u?inka
U?enikove posebne jake strane i potrebe
U?enikovu brzina napretka
Hitnost u?enikovih potreba u odre?enim podru?jima u?enja
Vanost potreba u u?enju odre?enih kao prioritetne potrebe
U?enikovu motivaciju i interes
KORAK 4. je utvr?ivanje ciljeva. Sastavljanje ciljeva temeljni je zadatak u procesu individualnog prilago?enog programa. Dobro napisan individualni prilago?eni program jednostavniji je za primjenu i procjenu. Ciljevi se trebaju vrlo neposredno odnositi na prioritetne potrebe u u?enju, a trebaju se nastavljati na utvr?ene talente i jake strane.
Ciljevi trebaju biti posebni, mjerljivi, dogovoreni, realni i vezani za vrijeme. Vrlo je bitno da ciljevi budu napisani na na?in koji ?e omogu?iti njihovu u?inkovitu procjenu. Tako?er, treba prikazati i strategije koje ?e se primijeniti u ostvarenju tih ciljeva i kako ?e se one procjenjivati. Iznimno je vano postaviti ostvarive ciljeve, ali svakako treba paziti da se tako ne ograni?e djetetove mogu?nosti.
Uobi?ajno se sastavlja nekoliko ciljeva za svaku prioritetnu potrebu u u?enju. Ciljevi se formuliu kao u?enikov rezultat. Uobi?ajno trebaju zapo?eti u?enikovim imenom i biti u formi potvrdne re?enice, npr: S.M. ?e...uvijek je korisnije detaljnije napisan cilj,npr. cilj u obliku S.M. ?e mo?i preuzeti svoj red i sudjelovati u grupnim aktivnostima bolji je od cilja S.M.?e poboljati svoje socijalne vjetine.
to cilj jasnije odraava eljeno ponaanje, jasnije ?e se mo?i ustanoviti je li to ponaanje ostvareno. Broj i tip ciljeva treba biti u neposrednoj vezi s naravi i ozbiljnosti u?enikovih potreba. Potreba za ciljevima se javlja kada u?enik treba neto dodatno ili posebno; njih ne treba sastavljati za podru?ja kojima u?enik uspijeva pristupiti u raspoloivom obrazovnom programu.
Prilikom sastavljanja ciljeva vano je razmotriti redoslijed u kojem se javljaju vjetine. Sloenije vjetine ne?e biti postavljene kao cilj intervencije za dijete prije manje sloenih vjetina. Zadaci za u?enje trebaju se razdijeliti na korake koje pojedino dijete moe ovladati. Broj potrebnih koraka ovisi o djetetu. I uslovii za izvrenje mogu biti dio ciljeva, kao u primjeru: Kad dobije znak da
je na nju red i gestu poticaja (u?iteljev pokret glavom), R.J. ?e najmanje dva puta prihvatiti svoj red toekom grupne ktivnosti.

Kriterij uspjeha moe biti cilj, na primjer O.P. ?e ?itati 3. stepen Welington Square materijala s 97% ta?nosti. Za u?enike sa sloenijim potrebama ciljevi mogu biti i uslovi za u?enje i kriteriji uspjeha. Na primjer, Tokom jutarnje pauze i za vrijeme ru?ka, kada ga odrasla osoba verbalno potakne, P. D.?e pokazati da eli pi?e pokazavi sliku u svojoj knjizi za komuniciranje (za tri od ?etiri mogu?nosti).
ta ?e dijete napraviti
uslovi pod kojima ?e dijete izvriti neki zadatak
materijale i podrku neophodne za izvrenje zadatka
vremenski okvir u kojem ?e se cilj ostvariti

Prikladna terminologija koju treba koristiti prilikom zapisivanja takti?kih ciljeva Vana je prisutnost svrhovitog planiranja za u?enika. Bez svrhovitosti, zapisivanje takti?kih ciljeva moe lako postati nabrajanje dio po dio, mehani?ko i bez vizije. Korisno je da se u?itelj zapita ta eli da u?enik ostvari do kraja te godine. Odgovor na takvo pitanje obi?no prua fokus za cijeli poduhvat pripreme IPP-a.

Dobro napisani ciljevi jasnim rije?ima pokazuju ta se od u?enika o?ekuje. Nedvosmisleno izraeni ciljevi pomau pri odre?ivanju jesu li se oni ostvarili. Prilikom zapisivanja ciljeva preporu?uje se koritenje preciznih termina koji se mogu posmatrati i izmjeriti. To su zajedni?ki ciljevi odre?eni za nekoliko u?enika istog razreda koji imaju sli?ne poteko?e. Razredni planovi mogu se usredoto?iti na ciljeve u u?enju koje svi u?enici mogu ostvariti, me?utim procjena njihovog ispunjenja treba se odvijati na individualnoj osnovi.
KORAK 5. Odre?enje potrebnih strategija i resursa Strategije su sve tehnike i pristupi koje odrasle osobe primjenjuju radi pruanja podrke ciljevima odre?enima za neko dijete. Dok ciljevi govore ta ?e dijete mo?i napraviti, strategije se odnose na ono
ta ?e odrasli napraviti da djetetu pomognu da ostvari cilj. U slu?ajevima u kojima je to vano, u?itelji trebaju odrediti strategije ili metode koje ?e pomo?i djeci da dostignu postavljene ciljeve. Strategije mogu biti i informacije o bilo kojem materijalu, o posebnim uslovima, o prilagodljivoj opremi ili posebnim organizacijskim odredbama koji su neophodni. To moe biti i osvrt na mjesto i vrijeme na kojem ?e se odvijati podu?avanje. Na primjer, takti?ki cilj da se u?enik postavi u vrstu s ostalim u?enicima moe se ispuniti i na igralitu i u u?ionici. Isto tako, svim osobama uklju?enima u proces treba biti jasno koja je osoba/osobe odgovorna za
izvrenje svakog pojedina?nog cilja. Jedan cilj moe uklju?ivati niz strategija koje ga podravaju s elementima koje treba primijeniti i u koli i kod ku?e. Neki se ciljevi mogu posti?i unutar okvira obrazovnog programa, a mogu se izvravati u nizu razli?itih situacija. Zato treba razmisliti kako ?e razli?ito osoblje, a moda i kolege me?u sobom, podijeliti ciljeve i strategije podrke. Na primjer, ako je dogovoreno da ?e se neka ponaanja traenja panje ignorisati, onda ?e pomo?i da se taj pristup provede na razini cijele kole. Kada se obra?uju pitanja ponaanja, strategije za podrku ciljevima od najve?e su vanosti. Na primjer,koje su odrasle osobe uklju?ene u posmatranje ponaanja? ta ?e biti nagrade i ko ih treba dati?
U IPP mogu se uklju?iti i dodatni podaci koji se odnose na osoblje uklju?eno u njegovu primjenu. Me?u takvim su dodatnim podacima vrsta usluga podrke koju treba osigurati, u?estalost ili intenzitet tih usluga, pristup op?em obrazovnom programu.
KORAK 6. Odre?enje datuma za ponovno razmatranje individualnog. U pravilnim vremenskim intervalima treba organizovati ponovno razmatranje IPP-a, ne manje od jednom godinje. Odre?enje datuma ponovnog razmatranja integralan je dio samog IPP-a.
Kada se jednom IPP izradi, bitno je da se osigura pruanje posebnog obrazovanja i povezanih usluga podrke identificiranih u pripremljenom individualnom programu.

Primjena IPP-a, ba kao i njegova izrada, u svojoj je biti suradnja koja podrazumijeva sudjelovanje cijele kole. Svaki ?lan ima svoju ulogu, stoga je nuno da razumije svoju odgovornost u odnosu na primjenu IPP-a. Pitanje primjene IPP-a u razli?itim okruenjima treba raspraviti s relevantnim osobljem na takav na?in da oni mogu isplanirati primjerene metode kojima ?e se ciljevi ispuniti u
druga?ijim okruenjima (npr. podru?ja obrazovnog programa, pauza i vrijeme za ru?ak, put od kole do ku?e). Uz takav pristup u kojem sudjeluje cijela kola primjena ?esto uklju?uje i suradnju s drugim ustanovama i osobljem u skladu sa sadrajem IPP-a.
Vano je da jedna osoba, koordinator individualnog obrazovnog plana za odre?eno dijete, s ovlatenjem direktora kole i pod njegovom kontrolom, nosi odgovornost za primjenu razli?itih elemenata koji tvore IPP.

IPP zahtijeva da se ponovno razmatra u pravilnim vremenskim razmacima, a ne manje od jednom godinje. Neophodno je da se o IPP-u stalno razmilja i neprekidno iznova razmatra s ciljem da djetetove potrebe budu uvijek u sreditu panje. Ne smije se zaboraviti da ni ciljevi ni strategije nisu nepromjenljivi. Svaki obrazovni plan moe zahtijevati fine promjene i prilago?avanje. Neki put
strategija koja je davala dobre rezultate s mnogim u?enicima ne funkcionie sa odre?enim u?enikom. Zato je vano da kole ne ustraju u neu?inkovitom pristupu. U drugim slu?ajevima u?enikov napredak moe premaiti o?ekivanja pa je opet neophodno promijeniti plan da se u njega uklopi ovaj napredak.

Savjetuju?i se sa ostalima koordinator IPP-a treba prema potrebi izvriti te modifikacije. O svakoj bitnoj promjeni treba uvijek obavijestiti roditelje. Uz kontinuirano razmatranje programa neophodno je da se on formalno ponovo razmotri u vremenu odreenom prema samom IPP-u, minimalno jednom godinje. Svrha ovog ponovnog razmatranja lei u procjeni djetetova napretka kao i u otvaranju mogu?nosti za nadopunjavanje IPP-a prema potrebi, uzimaju?i u obzir nivo djetetovog u?inka i predvi?ene potrebe. Dobra je ideja uklju?iti i djetetove roditelje u ponovno razmatranje individualnog obrazovnog plana.

U fazi revizije javljaju se sljede?a pitanja:
Je li dijete dostiglo ciljeve?
Je li dijete napredovalo prema postavljenim ciljevima?

Ako ciljevi nisu ispunjeni,mogu biti relevantna sljede?a pitanja:
Treba li takti?ke ciljeve razdijeliti na manje korake?
Treba li izmijeniti strategije podu?avanja?
Treba li u?enik nastaviti s istim ciljevima jo neko odre?eno vrijeme?
Treba li ciljeve u potpunosti promijeniti?

Ako su u postavljenom razdoblju ciljevi ostvareni, treba donijeti odluke o odre?enju novih. O rezultatima ponovnog razmatranja individualnog programa treba obavijestiti djetetove roditelje i stru?ne saradnike, koji rade sa djetetom.

ULOGA RODITELJA U IZRADI IPP-a
Roditelje treba konsultirati pri izradi obrazovnog plana.
Roditeljima treba olakati sudjelovanje u izradi obrazovnog plana.
Roditelji trebaju dobiti svoj primjerak obrazovnog plana.
Roditelje treba obavijestiti o svakoj znatnijoj promjeni u obrazovnom planu.
Roditeljima treba dostaviti izvjetaj o svakom ponovnom razmatranju obrazovnog plana.
Roditelji imaju pravo albe na razli?ita pitanja.

PODRKA SUDJELOVANJU RODITELJA
Ne postoji jedna jasno odre?ena procedura koja bi se mogla smatrati najboljom glede sudjelovanja
roditelja. Glavni cilj je ostvarenje maksimalne saradnje roditelja pri ?emu je elja da to iskustvo
roditeljima bude to pozitivnije.
Idealno bi bilo da roditelji pristupaju procesu planiranja obrazovanja nakon to su ve? aktivno sudjelovali u procesima evaluacije djeteta.

Budu?i da to nije uvijek mogu?e, potrebno je usvojiti sljede?e prakti?ne korake kao osnovni minimum u podravanju sudjelovanja roditelja:
Primjerena obavijest unaprijed Prilikom pozivanja roditelja na sastanak posve?en planiranju dobro je da se poziv
roditeljima uputi najmanje sedam dana prije predloenog datuma. To je posebno vano u slu?ajevima kada roditelji
rade ili ako je potrebno organiovatii ?uvanje djeteta.
Pismeno predo?ene informacije Pomo?u pismenih podataka o procesu IPP-a roditelji mogu lake razumjeti svoje
ulogu, prava i odgovornosti te na osnovu njih saznati ta o?ekivati od procesa.
Poticanje prakti?ne uklju?enosti roditelja Roditelji ?esto pitaju ta oni mogu u?initi da pomognu svom djetetu, pa bi
u?itelji i stru?njaci trebali prethodno razmotriti ovo pitanje.
Roditelji se mogu ponuditi da volontiraju u izvo?enju nekih zadataka, npr. da svaku ve?er sluaju dijete dok ?ita. Roditelji se tako?er mogu uklju?iti u pra?enje ponaanja, a mogu i podravati intervencije praksom nagra?ivanja. U slu?ajevima u kojima sastanak za planiranje obuhva?a velik broj stru?njaka, neke roditelje takav skup moe zastraiti zbog ?ega mogu ili ne do?i na sastanak ili do?i, ali ostati pasivni i bez komentara.
Takva se situacija moe prevladati na mnogo na?ina, kao na primjer:
Potaknuti roditelje da sa sobom povedu /?lana porodice ako to ele.
Njima poznata osoba moe ih do?ekati i pozdraviti prije sastanka.
Jasno predstaviti sve sudionike sastanka.
Potaknuti roditelje da izraze svoje stavove prije sastanka (npr. putem upitnika)

AKO RODITELJI NE ELE SUDJELOVATI
U nekim slu?ajevima roditelji mogu odlu?iti da ne sudjeluju u radu sastanka posve?enog planiranju, no njihovo se miljenje ipak treba potraiti i zabiljeiti te uvrstiti u proces odlu?ivanja. Vrlo je vano da se sadraj IPP-a raspravi sa roditeljima te da se dobije njihova saglasnost. Dok god se ne savjetuju roditelji, obrazovni plan ostaje samo nacrt. Dobra je ideja da roditelji potpiu obrazovni plan, budu?i da ?e se na taj na?in formalizirati dogovor izme?u roditelja i kole.
Roditelji uvijek trebaju imati vlastiti primjerak obrazovnog plana svog djeteta.