Naši prijatelji i donatori

Istraivanja nekih aspekata podrke inkluzivnom obrazovanju djece predkolske dobi

Rano djetinjstvo najkriti?nije je razdoblje u razvoju svakog djeteta jer je iznimno vano za sticanje ranog iskustva i razvoja mozga u cijelosti. Razlog naglaavanja vanosti ranog djelovanja i uklju?ivanja djeteta u tretman, sposobnost je modanog tkiva djece u tom razdoblju da odri funkcionalni kapacitet zamjenom ote?enog tkiva nekim drugim nervnim tkivom.
Klini?ka iskustva pokazala su da se ranom intenzivnom primjenom programa stimulacije mogu posti?i veliki rezultati. Problem opisanog istraivanja odnosi se na brojne prepreke koje sprje?avaju sistematsko i potpuno provo?enje rane intervencije i podrke inkluzivnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo.

Klju?ne rije?i: rana intervencija, informisanost, saradnja izeme?u stru?njaka razli?itih struka, inkluzija, roditelji djece sa teko?ama u razvoju.

Uvod

Pojam rana intervencija ozna?ava proces informisanja, savjetovanja, edukacije i podrke djeci u ranoj dobi ( i njihovim roditeljima/porodicama ) kod koje je utvr?eno stanje mogu?eg odstupanja u razvoju, s visokim rizikom za daljnji razvoj. Ovaj proces obuhvata i djecu kod koje postoje faktori rizika za razvojno odstupanje koje bi kasnije moglo uticati na njihov daljnji razvoj i budu?e kolovanje. Bit rane intervencije je to ranije uklju?ivanje djeteta u procese rehabilitacije i edukacije. Rehabilitacija podrazumijeva osposobljavanje djeteta sa teko?ama sve do pune fizi?ke, emocionalne, drutvene, radne i ekonomske samostalnosti kojoj je ono doraslo ( Stoj?evi?-Polovina, 1998. ). Cilj je potaknuti optimalan rast i razvoj djeteta kako bi ono razvilo svoje potencijale na emocionalnom, socijalnom i kognitivnom podru?ju ( Saboli?, 2006. ).

Proces rane intervencije razlikuje se od medicinskih metoda, budu?i da se bavi odnosom djeteta i njegove okoline te na?inom na koje dijete u?i. Rana intervencija nikada ne po?inje postavljanjem dijagnoze, je rje do njenog utvr?ivanja potreban dug put.

Rano djetinjstvo najkriti?nije je razdoblje u razvoju svakog djeteta jer je iznimno vano za stiecanje ranog iskustva i razvoja mozga u cijelosti. Razlog naglaavanja vanosti ranog djelovanja i uklju?ivanja djeteta u tretman, sposobnost je modanog tkiva djece u tom razdoblju da odri funkcionalni kapacitet zamjenom ote?enog tkiva nekim drugim nervnim tkivom ( Jokovi?-Turalija, Pajca, 1999. ).
Sa tretmanom rane intervencije treba po?eti dovoljno rano , odnosno prije stvaranja patolokih obrazaca pokreta i ponaanja.

Uloga roditelja
Uz dijete drugi vaan faktor u procesu rane intervencije su i roditelji odnosno porodica. Porodica je najvanija u razvoju svakog djeteta jer je to primarno okruenje u koje i od kojeg dijete u?i. Zbog toga rana intervencija, osim rada sa djetetom, uklju?uje i rad sa roditeljima odnosno porodicom u obliku pruanja podrke i edukacije. Roditeljima je potrebna pomo? i podrka razli?itih terapeutakako bi nakon suo?avanja s aspoznajom o postojanju poteko?e kod djeteta to bre prebrodili emocionalnu krizu te se aktivno uklju?ili u rehabilitaciju svog djeteta. Vanost porodice naglaavaju autorice Klein i Gilkerson ( 2000. ) govore?i kako sam program rane intervencije mora u som sreditu imati porodicu i prilagoditi se njihovom stilu ivota.

Stru?ni tim
Evropska agencija za obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama je 2003. godine objavila pregled aktuelne evropske situacije u pogledu rane intervencije, u kojem kao jednu od vanih komponenti kvalitetne realizacije programa rane intervencije navodi i stru?ni tim odnosno timski rad. Pritom naglaava kako izgradnja pravog timskog rada nije jednostavna jer zahtijeva interdisciplinarni rad i suradnju ne samo sa ?lanovima tima nego i sa roditeljima
( European Agency for Development in Special Needs Education, 2005. ).

Inkluzija
Inkluzija je proces (korak dalje nego integracija) djeca s posebnim potrebama uklju?ena u redovne programe ali s naglaskom na individualizaciji i me?usobnoj interakciji. Inkluzija je ve? nekoliko godina prisutna u predkolskim ustanovama u Kanotnu Sarajevo. U Izvjetajima o radu ustanova iz oblasti predkolskog odgoja i obrazovanja koje predkolske ustanove dostavljaju Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo se navodi broj djece sa teko?ama u u?enju i razvoju. Izvjetaji tako?e sadre podatke o predkolskim ustanovama koje u svom radu nemaju kategoriju djece sa teko?ama u u?enju i razvoju. Od ukupnog broja djece upisane u kolskoj 2012./2013. godini u predkolskim ustanovama u Kantonu Sarajevo inkluzivnim oblikom odgoja i obrazovanja je obuhva?eno tek nekih 6% djece sa teko?ama ( podaci ankete provedene od strane Udruenja Kutak 2013. godine ). Inkluzivni oblik odgoja i obrazovanja zahtijeva i stru?nu podrku djetetu sa teko?ama, roditeljima/porodici i odgajateljima. U okviru inkluzivnog obrazovanja djece predkolske dobi u Kanotnu Sarajevo nije razvijena mrea podrke, niti postoje programi sistematskog i organizovanogtretmana i edukacije sudionika u inkluziji.


REZULTATI
Cilj istraivanja bio je ispitati odjeke suvremenih zbivanja rane intervencije na podru?ju Kantona Sarajevo u predkolskim i zdravstvenim ustanovama. Istraivanjem su obuhva?ene predkolske ustanove u Kantonu Sarajevo njih 11, odjeli KCUS klinika za pedijatriju, psihijatrijska klinika, ORL klinika, o?na klinika, klinika za dje?iju hirurgiju.
Dobiveni rezultati ukazuju na izolovano djelovanje obrazovnih i zdravstvenih slubi u ranoj intervenciji, nepostojanje organizovanih stru?nih slubi u funkciji podrke inkluzivnom obrazovanju u predkolskim ustanovama Kantona Sarajevo.
Tako?er, isti?e se nedovoljna informisanost o vanosti ranog uklju?ivanja u rehabilitacijski tretman kao i o mjestima gdje roditelji, medicinski radnici i odgajatelji mogu uputiti dijete ukoliko primijete odstupanje i teko?e u razvoju.
Sve to ukazuje na potrebu informisanja javnosti o vanostima rane intervencije u djetinjstvu. Isto tako i na potrebu bolje saradnje i timskog rada me?u stru?njacima razli?itih medicinskih i obrazovnih struka.
Za potrebe ovog istraivanja kreiran je anketni upitnik. Jedan namjenjen zdravstevnim ustanovama, drugi namijenjen predkolskim ustanovama. U anketnom upitniku koji je koriten u predkolskim ustanovama pitanja su se odnosila na: na?in uklju?ivanja djece sa teko?ama u u?enju i razvoju u predkolske ustanove, stru?ni saradnici u predkolskim ustanovama, pruanje usluga stru?nog tima i podrke djeci u inkluzivnom obliku odgoja i obrazovanja, programi rane intervencije. Ovim smo upitnikom eljeli dobiti informacije o dostupnosti usluga predkolskog odgoja i obrazovanja za djecu sa teko?ama u u?enju i razvoju, programima rane intervencije i stru?ne podrke za dijete sa teko?ama i njegovu porodicu.
U anketnom upitniku koji je koriten u zdravstvenim ustanovama pitanja su se odnosila na: kategorija djece kojoj je dostupna odre?ena usluga, broj djece obuhva?en medicinskim tretmanom i lista ?ekanja, ambulanti, dnevni ili poludnenvi tretman na odjelima KCUS, stru?ni tim i usluge, vaninstitucionalna usluga, proces uklju?ivanja. Ovim smo upitnikom eljeli dobiti podatke o uslugama, njihovim intenzitetom i oblikom, suradnjom sa drugim odjelima odnosno slubama koje pruaju usluge djeci sa teko?ama.
Djeca sa teko?ama u u?enju i razvoju nemaju pristup svim predkolskim ustanovama u Kantonu Sarajevo. U provo?enju ankete od ukupno 11 predkoslkih ustanova registrovanih na podru?ju Kantona Sarajevo njih 5 u odgojne grupe upisuje i djecu sa teko?ama.
Rezultati ankete pokazuju da su u predkolske ustanove u Kantonu Sarajevo uklju?ena djeca iz skoro svih podru?ja razvojnih teko?a.
Predkolske ustanove nemaju stalno zaposlenog defektologa i logopeda u okviru svojih stru?nih timova, osim angaovanih na povremenim poslovima u okviru projekata i u suradnji sa nevladinim organizacijama.

U procesu opservacije procjenu djetetovih razvojnih sposobnosti u predkolskim ustanovama vre pedagog-psiholog bez stru?nog miljenja logopeda i defektologa.
Tretman rane intervencije djetetu sa teko?ama i porodici nije razvijen u okviru inkluzivnog obrazovanja djece predkolske dobi u Kantonu Sarajevo,
Ne postoji stru?na sluba, Centar, niti bilo koji drugi organizovani oblik pruanja podrke inkluzivnom obrazovanju u predkolskim ustanovama. Od ukupnog broja upisane djece u predkolskim ustanovama u kolskoj 2012./2013. godini tek 6% djece su djeca sa teko?ama u u?enju i razvoju.
Odgajatelji, pedagozi i psiholozi trebaju kontinuiranu suradnju sa stru?nim timovima koji ?e biti podrka inkluzivnom obrazovanju djece predkolske dobi.
Ukoliko odgajatelji primjete da dijete ima odre?ene teko?e u razvoju naj?e?e se roditelji sami snalaze u traenju podrke i stru?nog tretmana djeteta.
Zdravstveni odjeli na KCUS imaju veoma mali broj zaposlenih stru?nih saradnika koji rade sa djecom sa teko?ama, logoped 2, defektolog 0, defektolog je angaovan u suradnji sa nevladinim organizacijama ( po potrebi ).
Zdravstveni odjeli ne alju svoje stru?njake u druge ustanove ( predkolske ustanove ), niti imaju vaninstitucionalni oblik suradnje sa drugim zdravstvenim niti predkolskim ustanovama. Liste ?ekanja na tretman logopeda u zdravstvenim ustanovama su veoma duge.

Zaklju?ak
Rezultati ankete upu?uju na potrebu organizovanog pristupa i podrke inkluzivnom obrazovanju u predkolskim ustanovama. S obzirom na dokumenta koja je naa zemlja potpisala i usvojila u oblasti osoba sa invaliditetom i poticanja zdravog rasta i razvoja djeteta, neophodno je u to skorije vrijeme aktuelizirati pitanje rane intervencije i podrke djeci predkolskog uzrasta u inkluzivnom obliku odgoja i obrazovanja.
Uloga rane intervencije je viestruka, prvenstveno prua pravovremen pristup djetetu sa teko?ama, sistematsku i kontinuiranu podrku djeci sa teko?ama u u?enju i razvoju, prua podrku roditeljima i cijeloj porodici djeteta sa teko?ama, educira roditelje o teko?ama koje dijete ima, integrie zdravstveni, socijalni i obrazovni sektor.
Danas nepodijeljeno i stru?njaci i roditelji znaju da u slu?aju razvojnih odstupanja treba neto poduzeti te da to treba u?initi rano. Koliko god strahovali pred ranom dijagnozom, i jedni i drugi znaju da je ona vana jer daje odre?ena prava, a najvanije pravo je pravo na stru?nu podrku. Rana intervencija u djetinjstvu to pravo proiruje i na razdoblje prije dijagnoze jer prepoznaje da je rano djetinjstvo izuzetno vano, a put do dijagnoze ?esto dugotrajan. Me?utim, ostaje otvoreno pitanje to ranu intervenciju ?ini u?inkovitom? Rana intervencija sve je ire prepoznata kao znanstveno-stru?no i drutveno opravdana djelatnost koja kod djece rane dobi prevenira nastanak dodatnih teko?a i daje odgovaraju?u podrku, kako djetetu, tako i djetetovoj porodici. Ona trai nove oblike stru?nosti i timske saradnje, jer ne samo da je na?in u?enja mla?e djece druga?iji, pa i postupci trebaju biti uskla?eni s time, nego se radi o jednom izrazito interdisciplinarnom podru?ju.
Ove je godine u naoj zemlji rana intervencija dobila i svoju legislativnu potvrdu u dokumentu Politika ranog rasta i razvoja djece, to je izuzetno vano jer time i zakonodavac priznaje da se ne radi o djelatnosti koja pripada isklju?ivo podru?ju biomedicine. Granice me?u djelatnostima i nau?nim disciplinama nisu uvijek sasvim jasne, a fenomeni ljudskog razvoja kojima se one bave su naj?e?e toliko sloeni da trebaju sve njih. Zato se i mi danas nalazimo pred novim zajedni?kim izazovom ja?anja multidisciplinarne saradnje i formiranja standarda kvalitete pruanja usluga rane intervencije.