Kako dijete raste, sazrijeva i njegov govor, pa i tu ima gradacija. Osnovno je da razumije govor i slu�i se re?enicom.
Da bi dijete ovladalo govorom, treba postojati organska osnova za njegov razvoj, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahva?anje glasova, me?usobno razlikovanje pojedinih glasova i jezi?ne sposobnosti. Dijete usvaja osnovne elemente jezika ovisno o svojim fizi?kim i psihi?kim sposobnosti i potrebama (kao �to u?i hodati, crta ili tr?i). Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dje?je potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste i razvija se.Nakon nekoliko mjeseci �ivota, naj?e�?e tijekom ?etvrtoga ili petoga mjeseca, po?inju se mijenjati sklopovi glasova �to ih dijete proizvodi, a za koje je karakteristi?no da sadr�e i one koji ne postoje u govoru okoline. Iz te glasovne produkcije postupno nestaje dio glasova, a glasanje sve vi�e sadr�i glasovne sklopove tipi?ne za djetetovu govornu okolinu. Bitno obilje�je prvih rije?i je da dijete ne imenuje samo predmet, osobu ili situaciju nego istodobno izra�ava i svoj odnos prema odre?enoj osobi ili situaciji.Me?u dvogodi�njacima postoje velike razlike u ovladavanju govorom. Neka djeca na prvi ro?endan ve? govore kratkim re?enicama, a druga to ne ?ine ni na drugi. Ipak, ve?ina njih progovara u tom razdoblju. Katkad se mo�e dogoditi da dijete s pune dvije godine ne govori ili govori samo nekoliko, u pravilu lo�e artikuliranih rije?i. Kod dvogodi�njaka koji ne govori treba ponajprije obratiti pozornost na stupanj razumijevanja govora onih koji ga okru�uju. Naime, razumijevanje se ne?e javiti ako je o�te?ena kora velikog mozga, dijete gluho ili mentalno retardirano. Razumije li dijete ve?i dio jednostavnih verbalnih naloga (npr. "Daj mi �li?icu!", "Poka�i gdje je mama!", zna pokazati tri do ?etiri mjesta na tijelu koja odrasli imenuje i sl.), najvjerojatnije nema te�ko?a u recepciji govora, pa ?e se i izra�ajna strana vjerojatno doskora razviti.

Poreme?aj, ali i individualna karakteristika
Nerazvijen govor odgovara kronolo�kom uzrastu djece od druge do �este godine, ?ije su lingvisti?ke relacije u zaostatku. Takvo dijete u ve?ini je slu?ajeva motori?ki nespretnije od druge, njegovi pokreti su slabo koordinirani, crte�i nevje�ti, lateralizacija nesigurna, tjelesna shema slabo uklopljena. Kad su sposobnosti djeteta da razumije govor ili samo da govori znatno ispod o?ekivane razine za njegov mentalni razvoj, govorimo o ka�njenju u razvoju govora. Ka�njenje (ve?e od �est mjeseci) mo�e se o?itovati i u razumijevanju i u govoru u razli?itom stupnju - od nerazumijevanja jednostavnih govornih naloga do nesposobnosti razumijevanja slo�enijih gramati?kih struktura. Me?utim, ?e�?e kasni samo sposobnost govorenja, a u razumijevanju govora nema ve?ih te�ko?a. S obzirom na to da se razumijevanje govora obi?no razvije nekoliko mjeseci prije sposobnosti govora, ako je i ovaj poreme?aj posrijedi, onda je ka�njenje mnogo ve?e. U ostalim sposobnostima nema ve?ih odstupanja, a neverbalna komunikacija u ve?ini je slu?ajeva vrlo razvijena. Ono �to se mora imati u vidu prilikom nastojanja da se govorni razvoj ubrza jest da u govorno-jezi?nom razvoju sposobnost govora ne mo�e i?i ispred sposobnosti razumijevanja govora i op?eg razvoja. U razvoju govora postoje velike individualne razlike. Primjerice, dijete prvu rije? mo�e izgovoriti s devet mjeseci, ali i s dvije godine, a da kasnije postigne normalan govorno-jezi?ni razvoj. Zato ka�emo da ka�njenje u razvoju govora mo�e biti individualna razvojna karakteristika, ali i poreme?aj.


Imaju?i uvijek na umu usporedbu s normalnim razvojem govora u skladu s kronolo�kom dobi, usporeni razvoj u najte�im se slu?ajevima mo�e prepoznati ve? u djeteta od godine i pol. Naime, u najte�im slu?ajevima dijete ne samo da ne govori nego i ne razumije tu?i govor. Dijete od godine i pol ve? bi trebalo razumjeti mnogo toga - svakodnevne re?enice, a situacijski i mnogo vi�e. Ako ne razumije govor i ne govori, jer razumijevanje uvijek prethodi govoru, pona�at ?e se druk?ije od ostale djece, jer ?e svoje potrebe i �elje izra�avati ekstremnim pona�anjem (pla?em, vriskom i sl.). �to je dijete s takvim stupnjem govornog o�te?enja starije, pona�anje ?e biti manje primjereno njegovoj dobi. Neka su povu?ena, neka agresivna, �to opet ovisi o tipu usporenoga govora - motornom (ve?e te�ko?e u izra�avanju govora) ili senzornom (vi�e te�ko?a u razumijevanju govora). U ne�to lak�im slu?ajevima dijete donekle razumije govor, ali ne govori. Obi?no razvije sustav gesti kojima komunicira s okolinom i tako zadovoljava svoje potrebe. Kako ipak mnogo toga ne mo�e izraziti gestom, ?esto ni njegovo pona�anje nije u skladu s dobi. Poreme?aj se mo�e primijetiti ve? oko druge godine, kad roditelji po?nu uspore?ivati govor svog djeteta s govorom djece s normalnim razvojem (tada djeca ve? sla�u prve re?enice).
Ako je govor u manjoj mjeri slabiji, neka djeca se "provuku" preko roditelja. Razumijevanje govora mo�e biti slabije izra�eno tako da ?esto ni roditelji ne primijete neka odstupanja, ali je govor vrlo reduciran i sastoji se od desetak izoliranih rije?i koje imaju vrijednost re?enice. ?esto su sastavljene od jednog ili dva sloga (npr. mama, tata, deda, nana, baba, beba, papa, ne, daj). Takvo zaostajanje mo�e se primijetiti ve? oko druge i pol godine �ivota.


Kako dijete raste i sazrijeva, tako sazrijeva i njegov govor, pa i tu ima gradacija. Osnovno je da razumije govor i da se slu�i re?enicom. Naime, dijete od tri godine ve? se treba slu�iti gramati?ki ispravnim re?enicama, i to ne samo najjednostavnijima. Trebalo bi upotrebljavati elipti?ne, pro�irene, nepro�irene, nezavisno-slo�ene, pa i zavisno-slo�ene re?enice ("Dobila sam bebu, jer sam bila dobra.", "Kada do?e�, donesi mi ?okoladu."). Izgovor jo� nije ?ist, sve su rije?i, naro?ito one du�e i s konsonantskim skupinama iskrivljene, prilozi vremena i brojevi jo� nisu usvojeni, rje?nik je sku?en, ali struktura re?enice ispravna.
Kod djece s usporenim razvojem govora izostat ?e razvoj re?enice. Obi?no ne?e prelaziti razinu jednostavno pro�irene. U re?enici ?esto nedostaju vezne rije?i kao �to su pomo?ni glagoli, prijedlozi, veznici. Rje?nik je siroma�an, a izgovor glasova zaostaje za izgovorom vr�njaka. U te�kim slu?ajevima govor je nerazumljiv, da bi preko gradacija u najlak�im slu?ajevima odstupao po jednostavnijoj, ali ne gramati?ki pogre�noj strukturi re?enice.


Savjet roditeljima
Kad roditelji posumnjaju na takva zaostajanja u razvoju govora svog djeteta, trebali bi se odmah obratiti stru?njaku logopedu. Ako je dijete jo� premalo za rehabilitaciju, roditelji ?e dobiti informacije i savjete. Jer, iako je mo�da rije? o najbla�im oblicima usporenoga govora, ako mu se na vrijeme ne pru�i odgovaraju?a pomo?, dijete ?e sigurno imati te�ko?a u �koli. Ne samo s govorom, nego i s ?itanjem i pisanjem.



Uzroci zaostajanju u govornom razvoju mogu biti razli?iti, a nije rijetko da se kod istog djeteta na?e njih nekoliko. Pravodobno tra�enje pomo?i, nakon ?ega slijedi dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka u govornom razvoju, mo�e pomo?i otklanjanju uzroka ili barem ubla�avanju poreme?aja. Va�no je raditi na vezi zvuk - slika. Dijete treba poticati na govor putem onomatopeja iz prirode, davati mu slikovnice s velikim slikama bez mnogo detalja. Treba pridru�iti i zvu?ne stimulanse (snimiti na kazetu mukanje krave ili meketanje ovce), tako da dijete mo�e prepoznati �ivotinju sa slike i uz pomo? zvuka.

KAKO PRIPREMAMO DJECU ZA �KOLU

Da bi se dijete �to bolje prilagodilo zahtjevima �kole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motori?kih, socio-emocionalnih i intelektualnih. Mnogi roditelji grije�e �to forsirano u?e dijete ?itati i pisati kako bi mu olak�ali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za �kolu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prsti?e.

Priprema djece za �kolu obuhva?a:
� vje�banje hotimi?ne pa�nje (upu?ivanjem na sadr�aje iz svakodnevnog �ivota)
� razvijanje sposobnosti opa�anja i promatranja (poticati djecu da detaljno pri?aju o svemu �to vide - prilikom �etnje, posjete lije?niku i sl.)
� vje�be koncentracije (kod rje�avanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao obla?enje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi ra?una da koncentracija djeteta prije polaska u �kolu obi?no nije dulja od 15 minuta
� stvaranje pozitivne slike o sebi
� stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete ?e se kasnije lak�e koncentrirati na zadatak)
� razvijanje kulturno - higijenskih navika
Ako stvaramo motiviraju?e okru�enje u kojem se podr�ava dje?ja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvarala�tvo, stvaramo dobre uvjete za budu?eg uspje�nog ?aka � prvaka.

NE ZABORAVITE!

Neke djetetove osobine, sposobnosti i vje�tine su presudnije za uspje�no �kolovanje od poznavanja slova.
Dobar start u �koli ima dijete koje:
� ima dobru sliku o sebi,
� zna se zauzeti za sebe,
� zna rje�avati probleme i sukobe,
� se ponosi uspjehom,
� podnosi neuspjeh,
� poma�e i dijeli s prijateljima,
� zna se dogovarati i pridr�avati pravila,
� s uporno�?u zavr�ava �to je zapo?elo...

�to je korisno nau?iti dijete prije �kole?
Osamostaliti dijete u brizi za sebe u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, obla?enju, kori�tenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari...

Nau?iti neke va�ne stvari ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, rije?i kulturnog opho?enja, siguran put od ku?e do �kole...

NIKADA NEMOJTE PLA�ITI DIJETE �KOLOM!!!!
(�Vidjet ?e� ti tamo, Dobit ?e� jedinicu, I?i ?e� u kut, ��)

�KOLU JE PO�TENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU
( �Sva djeca idu u �kolu � ona nam poma�e da postanemo veliki!�)
U nastavku ?emo navesti nekoliko sugestija koje mogu pomo?i pri razvijanju vje�tina potrebnih za svladavanje �kolskog programa.

Za uspje�no usvajanje psihomotornih vje�tina potrebno je sazrijevanje, ali i vje�banje (poti?ite igre loptom, skakanje preko u�eta, penjanje, tr?anje, ali i samostalno obla?enje, zakop?avanje). Psihomotorne vje�be pridonose razvoju motornih vje�tina, ali i boga?enju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vje�banjem u paru i s grupom djece potrebna je me?usobna suradnja).

Da bi djetetu olak�ali po?etno u?enje ?itanja i pisanja ?itanja i pisanja?itanja i pisanja ?itanja i pisanja, vje�bajte s njim:
� vidno razlikovanje (uo?avanje manjih razlika me?u predmetima, znakovima)
� slu�no razlikovanje (pogodne su razli?ite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima)
� usvajanje vremenskih (ju?er - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza)
� usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne u?enjem brojenja napamet), igranjem dru�tvenih igara
� op?e oblikovanje pojmova (zadaci kao: �to se sve mo�e obu?i, �to je sve potrebno za pojedino zanimanje, �to sve ubrajamo u poku?stvo i sl.)
� sposobnost klasifikacije (koje doma?e �ivotinje poznaje,vo?e, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, �koljke, li�?e, dugmad, sli?ice....)

Da bi dijete usvojilo ?itanje, nu�an je razvoj pred?ita?kih vje�tina:
� Dijete prepoznaje da netko pi�e - postaje svjesno poruke (u dobi od 2,5 - 3 godine)
� Osvje�?ivanje razlika u slovu (s 4 - 5 godina) javlja se svijest o smjeru pisanja s lijeva na desno i odozgo - dolje, razumijevanje interpunkcije, prepoznavanje rime, prvog glasa u rije?i.
� Spremnost na igru rastavljanjem rije?i na glasove, u�ivanje u rimi.

Ta je svijest osnova za razvoj ?ita?ke vje�tine jer omogu?uje djetetu da tijek glasovnog govora podijeli u apstraktne jedinice - foneme koji ?e odgovarati pisanim simbolima - slovima (izme?u 5 - 6 godina)
� Izme?u 6 - 7 godina uspostavlja se spoznaja o korespodenciji izme?u glasa i dogovorenog znaka za taj glas - slovo.

Za razvoj ?ita?kih vje�tina vrlo je zna?ajna kvaliteta okoline djeteta - od pravilnog na?ina izra�avanja odraslih, to?nih imenovanja predmeta, do svakodnevnog ?itanja djetetu. Pri tome je va�na aktivna uloga roditelja, prilago?avanje na?ina ?itanja govornim vje�tinama djeteta, izmjena ?itanja i razgovora o slikama i tekstu (poticanje djeteta za �to samostalnijim opisom slike i sadr�aja pri?e .

NE ZABORAVITE !
?ITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (10 � 20 MIN) NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH I LJUBAV

Prilagodba djeteta na �kolu ovisiti ?e i o njegovim socijalnim kompetencijama, o sposobnosti da bude prihva?en u okolini. Dijete koje se nau?i nositi s frustracijama i negativnim osje?ajima lak�e ?e se prilagoditi i okolina ?e ga lak�e prihvati. Pretjerano za�ti?ivana djeca ili djeca koja te�e podnose frustracije imati ?e vi�e pote�ko?a u prilagodbi. Roditelj mo�e pomo?i djetetu u rje�avanju konflikata s vr�njacima tako da razgovara s djetetom o njegovim pote�ko?ama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog pona�anja, da ga poti?e na samostalno pronala�enje rje�enja. Djetetu koje nije vje�to u sklapanju prijateljstva, roditelj mo�e savjetovati, kako da pridobije pa�nju i zadr�i naklonost drugog djeteta. Ako je dijete ?e�?e uklju?eno u fizi?ke sukobe s vr�njacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci.
�to roditelj mo�e u?initi na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja?
� Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika). Neka dijete samostalno posprema igra?ke, odijeva se, hrani, posprema krevet.
� Dozvoliti djetetu, u odre?enoj mjeri i situacijama, da u?i na svojim pogre�kama. Ako dijete previ�e za�ti?ujemo razvija se osje?aj manje vrijednosti
� Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Nau?ite ga da se samo po?e�lja, umije, opere zube, posprema svoje stvari... Na taj na?in stje?e sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo ne�to u?inilo.
� Va�no je hvaliti dijete za sve �to je pozitivno u?inilo ili barem poku�alo u?initi, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osje?aj nesigurnosti, izazivaju strah od pogre�ke i kazne i utje?u na lo�u sliku o sebi.
� Kad molite dijete da ne�to napravi, objasnite za�to �elite da to u?ini (npr. "Pomakni ove igra?ke jer ne bih htio da netko padne preko njih", a ne "Napravi to jer ja tako ka�em").
� ?ak i kad ste ljuti na dijete, poka�ite mu ljubav i po�tovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, ve? njegovo pona�anje.
� Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i slu�ajte ga, ali tako da stvarno ?ujete �to vam govori. Ne mo�ete s njim razgovarati i usput prati su?e, gledati TV ili ne�to sli?no. Slu�anje je najbolji na?in da shvatite o ?emu razmi�lja, kako se osje?a, kako u?i i shva?a.
Odvojite vrijeme koje ?ete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Poku�ajte mu �to ?e�?e pru�iti priliku za nova iskustva jer ?e tako najlak�e i spontano u?iti o svijetu. Oti?ite u muzeje, kazali�te, knji�nice, ZOO vrt, izlete u prirodu...
� Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osje?ali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnote�enost i "pravu mjeru".
Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila.
� Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlak�e u?i, opu�ta se, zabavlja, razvija motoriku, ma�tu, mi�ljenje, sura?uje, oboga?uje govor.

Po�tovani roditelji,
na ovoj stranici mo�ete postaviti pitanja stru?nim saradnicima Udru�enja "Kutak". Na va�a pitanja ?e odgovarati defektolog, logoped i fizioterapeut. Sva pitanja roditelja ?emo objaviti na web stranici zajedno sa odgovorima stru?nh saradnika.