Misija
Misija Udruzenje Kutak jeste pruziti adekvatnu strucnu podrsku i pomoc djeci sa teskocama u ucenju i razvoju, njihovim roditeljima i odgajateljima / u?iteljima.
Vizija
Vizija Udruzenja Kutak jeste da svojim programima rada i strucnim angazmanom pomogne u kreiranju sistema inkluzivnog obrazovanja u nasoj zemlji.
Kako dijete raste, sazrijeva i njegov govor, pa i tu ima gradacija. Osnovno je da razumije govor i slui se re?enicom. Da bi dijete ovladalo govorom, treba postojati organska osnova za njegov razvoj, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahva?anje glasova, me?usobno razlikovanje pojedinih glasova i jezi?ne sposobnosti. Dijete usvaja osnovne elemente jezika ovisno o svojim fizi?kim i psihi?kim sposobnosti i potrebama (kao to ...
Kako dijete raste, sazrijeva i njegov govor, pa i tu ima gradacija. Osnovno je da razumije govor i slui se re?enicom.
Da bi dijete ovladalo govorom, treba postojati organska osnova za njegov razvoj, a to prije svega podrazumijeva dobar sluh, inteligenciju, govornu motoriku, zvukovno zahva?anje glasova, me?usobno razlikovanje pojedinih glasova i jezi?ne sposobnosti. Dijete usvaja osnovne elemente jezika ovisno o svojim fizi?kim i psihi?kim sposobnosti i potrebama (kao to u?i hodati, crta ili tr?i). Sposobnost vladanja jezikom razvija se iz dje?je potrebe da komunicira i shvati svijet u kojem raste i razvija se.Nakon nekoliko mjeseci ivota, naj?e?e tijekom ?etvrtoga ili petoga mjeseca, po?inju se mijenjati sklopovi glasova to ih dijete proizvodi, a za koje je karakteristi?no da sadre i one koji ne postoje u govoru okoline. Iz te glasovne produkcije postupno nestaje dio glasova, a glasanje sve vie sadri glasovne sklopove tipi?ne za djetetovu govornu okolinu. Bitno obiljeje prvih rije?i je da dijete ne imenuje samo predmet, osobu ili situaciju nego istodobno izraava i svoj odnos prema odre?enoj osobi ili situaciji.Me?u dvogodinjacima postoje velike razlike u ovladavanju govorom. Neka djeca na prvi ro?endan ve? govore kratkim re?enicama, a druga to ne ?ine ni na drugi. Ipak, ve?ina njih progovara u tom razdoblju. Katkad se moe dogoditi da dijete s pune dvije godine ne govori ili govori samo nekoliko, u pravilu loe artikuliranih rije?i. Kod dvogodinjaka koji ne govori treba ponajprije obratiti pozornost na stupanj razumijevanja govora onih koji ga okruuju. Naime, razumijevanje se ne?e javiti ako je ote?ena kora velikog mozga, dijete gluho ili mentalno retardirano. Razumije li dijete ve?i dio jednostavnih verbalnih naloga (npr. "Daj mi li?icu!", "Pokai gdje je mama!", zna pokazati tri do ?etiri mjesta na tijelu koja odrasli imenuje i sl.), najvjerojatnije nema teko?a u recepciji govora, pa ?e se i izraajna strana vjerojatno doskora razviti.
Poreme?aj, ali i individualna karakteristika
Nerazvijen govor odgovara kronolokom uzrastu djece od druge do este godine, ?ije su lingvisti?ke relacije u zaostatku. Takvo dijete u ve?ini je slu?ajeva motori?ki nespretnije od druge, njegovi pokreti su slabo koordinirani, crtei nevjeti, lateralizacija nesigurna, tjelesna shema slabo uklopljena. Kad su sposobnosti djeteta da razumije govor ili samo da govori znatno ispod o?ekivane razine za njegov mentalni razvoj, govorimo o kanjenju u razvoju govora. Kanjenje (ve?e od est mjeseci) moe se o?itovati i u razumijevanju i u govoru u razli?itom stupnju - od nerazumijevanja jednostavnih govornih naloga do nesposobnosti razumijevanja sloenijih gramati?kih struktura. Me?utim, ?e?e kasni samo sposobnost govorenja, a u razumijevanju govora nema ve?ih teko?a. S obzirom na to da se razumijevanje govora obi?no razvije nekoliko mjeseci prije sposobnosti govora, ako je i ovaj poreme?aj posrijedi, onda je kanjenje mnogo ve?e. U ostalim sposobnostima nema ve?ih odstupanja, a neverbalna komunikacija u ve?ini je slu?ajeva vrlo razvijena. Ono to se mora imati u vidu prilikom nastojanja da se govorni razvoj ubrza jest da u govorno-jezi?nom razvoju sposobnost govora ne moe i?i ispred sposobnosti razumijevanja govora i op?eg razvoja. U razvoju govora postoje velike individualne razlike. Primjerice, dijete prvu rije? moe izgovoriti s devet mjeseci, ali i s dvije godine, a da kasnije postigne normalan govorno-jezi?ni razvoj. Zato kaemo da kanjenje u razvoju govora moe biti individualna razvojna karakteristika, ali i poreme?aj.
Imaju?i uvijek na umu usporedbu s normalnim razvojem govora u skladu s kronolokom dobi, usporeni razvoj u najteim se slu?ajevima moe prepoznati ve? u djeteta od godine i pol. Naime, u najteim slu?ajevima dijete ne samo da ne govori nego i ne razumije tu?i govor. Dijete od godine i pol ve? bi trebalo razumjeti mnogo toga - svakodnevne re?enice, a situacijski i mnogo vie. Ako ne razumije govor i ne govori, jer razumijevanje uvijek prethodi govoru, ponaat ?e se druk?ije od ostale djece, jer ?e svoje potrebe i elje izraavati ekstremnim ponaanjem (pla?em, vriskom i sl.). to je dijete s takvim stupnjem govornog ote?enja starije, ponaanje ?e biti manje primjereno njegovoj dobi. Neka su povu?ena, neka agresivna, to opet ovisi o tipu usporenoga govora - motornom (ve?e teko?e u izraavanju govora) ili senzornom (vie teko?a u razumijevanju govora). U neto lakim slu?ajevima dijete donekle razumije govor, ali ne govori. Obi?no razvije sustav gesti kojima komunicira s okolinom i tako zadovoljava svoje potrebe. Kako ipak mnogo toga ne moe izraziti gestom, ?esto ni njegovo ponaanje nije u skladu s dobi. Poreme?aj se moe primijetiti ve? oko druge godine, kad roditelji po?nu uspore?ivati govor svog djeteta s govorom djece s normalnim razvojem (tada djeca ve? slau prve re?enice).
Ako je govor u manjoj mjeri slabiji, neka djeca se "provuku" preko roditelja. Razumijevanje govora moe biti slabije izraeno tako da ?esto ni roditelji ne primijete neka odstupanja, ali je govor vrlo reduciran i sastoji se od desetak izoliranih rije?i koje imaju vrijednost re?enice. ?esto su sastavljene od jednog ili dva sloga (npr. mama, tata, deda, nana, baba, beba, papa, ne, daj). Takvo zaostajanje moe se primijetiti ve? oko druge i pol godine ivota.
Kako dijete raste i sazrijeva, tako sazrijeva i njegov govor, pa i tu ima gradacija. Osnovno je da razumije govor i da se slui re?enicom. Naime, dijete od tri godine ve? se treba sluiti gramati?ki ispravnim re?enicama, i to ne samo najjednostavnijima. Trebalo bi upotrebljavati elipti?ne, proirene, neproirene, nezavisno-sloene, pa i zavisno-sloene re?enice ("Dobila sam bebu, jer sam bila dobra.", "Kada do?e, donesi mi ?okoladu."). Izgovor jo nije ?ist, sve su rije?i, naro?ito one due i s konsonantskim skupinama iskrivljene, prilozi vremena i brojevi jo nisu usvojeni, rje?nik je sku?en, ali struktura re?enice ispravna.
Kod djece s usporenim razvojem govora izostat ?e razvoj re?enice. Obi?no ne?e prelaziti razinu jednostavno proirene. U re?enici ?esto nedostaju vezne rije?i kao to su pomo?ni glagoli, prijedlozi, veznici. Rje?nik je siromaan, a izgovor glasova zaostaje za izgovorom vrnjaka. U tekim slu?ajevima govor je nerazumljiv, da bi preko gradacija u najlakim slu?ajevima odstupao po jednostavnijoj, ali ne gramati?ki pogrenoj strukturi re?enice.
Savjet roditeljima
Kad roditelji posumnjaju na takva zaostajanja u razvoju govora svog djeteta, trebali bi se odmah obratiti stru?njaku logopedu. Ako je dijete jo premalo za rehabilitaciju, roditelji ?e dobiti informacije i savjete. Jer, iako je moda rije? o najblaim oblicima usporenoga govora, ako mu se na vrijeme ne prui odgovaraju?a pomo?, dijete ?e sigurno imati teko?a u koli. Ne samo s govorom, nego i s ?itanjem i pisanjem.
Uzroci zaostajanju u govornom razvoju mogu biti razli?iti, a nije rijetko da se kod istog djeteta na?e njih nekoliko. Pravodobno traenje pomo?i, nakon ?ega slijedi dijagnosticiranje i otkrivanje uzroka u govornom razvoju, moe pomo?i otklanjanju uzroka ili barem ublaavanju poreme?aja. Vano je raditi na vezi zvuk - slika. Dijete treba poticati na govor putem onomatopeja iz prirode, davati mu slikovnice s velikim slikama bez mnogo detalja. Treba pridruiti i zvu?ne stimulanse (snimiti na kazetu mukanje krave ili meketanje ovce), tako da dijete moe prepoznati ivotinju sa slike i uz pomo? zvuka.
KAKO PRIPREMAMO DJECU ZA KOLU Da bi se dijete to bolje prilagodilo zahtjevima kole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motori?kih, socio-emocionalnih i intelektualnih. Mnogi roditelji grijee to forsirano u?e dijete ?itati i pisati kako bi mu olakali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za kolu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prsti?e. Priprema djece za kolu obuhva?a: vjebanje hotimi?ne ...
KAKO PRIPREMAMO DJECU ZA KOLU
Da bi se dijete to bolje prilagodilo zahtjevima kole, potreban je skladan razvoj svih djetetovih sposobnosti: motori?kih, socio-emocionalnih i intelektualnih. Mnogi roditelji grijee to forsirano u?e dijete ?itati i pisati kako bi mu olakali rad u nastavi. Daleko bolja priprema za kolu odvija se putem igara i aktivnosti u kojima ono mora upotrijebiti svoju ruku i prsti?e.
Priprema djece za kolu obuhva?a:
vjebanje hotimi?ne panje (upu?ivanjem na sadraje iz svakodnevnog ivota)
razvijanje sposobnosti opaanja i promatranja (poticati djecu da detaljno pri?aju o svemu to vide - prilikom etnje, posjete lije?niku i sl.)
vjebe koncentracije (kod rjeavanja raznih zadataka, kao i kod svakodnevnih aktivnosti kao obla?enje, pospremanje sobe i sl.), ali treba voditi ra?una da koncentracija djeteta prije polaska u kolu obi?no nije dulja od 15 minuta
stvaranje pozitivne slike o sebi
stvaranje radnih navika (ako su stvorene na vrijeme, dijete ?e se kasnije lake koncentrirati na zadatak)
razvijanje kulturno - higijenskih navika
Ako stvaramo motiviraju?e okruenje u kojem se podrava dje?ja radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igra i stvaralatvo, stvaramo dobre uvjete za budu?eg uspjenog ?aka prvaka.
NE ZABORAVITE!
Neke djetetove osobine, sposobnosti i vjetine su presudnije za uspjeno kolovanje od poznavanja slova.
Dobar start u koli ima dijete koje:
ima dobru sliku o sebi,
zna se zauzeti za sebe,
zna rjeavati probleme i sukobe,
se ponosi uspjehom,
podnosi neuspjeh,
pomae i dijeli s prijateljima,
zna se dogovarati i pridravati pravila,
s uporno?u zavrava to je zapo?elo...
to je korisno nau?iti dijete prije kole?
Osamostaliti dijete u brizi za sebe u kulturno-higijenskim navikama pri jelu, obla?enju, koritenju WC-a, pranju i brisanju ruku, u brizi za svoje stvari...
Nau?iti neke vane stvari ime i prezime (svoje i roditelja), adresu i broj telefona, rije?i kulturnog opho?enja, siguran put od ku?e do kole...
NIKADA NEMOJTE PLAITI DIJETE KOLOM!!!!
(Vidjet ?e ti tamo, Dobit ?e jedinicu, I?i ?e u kut, )
KOLU JE POTENIJE PREDSTAVITI U REALNOM SVJETLU
( Sva djeca idu u kolu ona nam pomae da postanemo veliki!)
U nastavku ?emo navesti nekoliko sugestija koje mogu pomo?i pri razvijanju vjetina potrebnih za svladavanje kolskog programa.
Za uspjeno usvajanje psihomotornih vjetina potrebno je sazrijevanje, ali i vjebanje (poti?ite igre loptom, skakanje preko ueta, penjanje, tr?anje, ali i samostalno obla?enje, zakop?avanje). Psihomotorne vjebe pridonose razvoju motornih vjetina, ali i boga?enju senzomotornih iskustava i funkcija, kao i socijalnom razvoju (vjebanjem u paru i s grupom djece potrebna je me?usobna suradnja).
Da bi djetetu olakali po?etno u?enje ?itanja i pisanja ?itanja i pisanja?itanja i pisanja ?itanja i pisanja, vjebajte s njim:
vidno razlikovanje (uo?avanje manjih razlika me?u predmetima, znakovima)
sluno razlikovanje (pogodne su razli?ite govorne igre, pjesmice, igre sa zvukovima)
usvajanje vremenskih (ju?er - danas - sutra, prije - poslije) i prostornih odnosa (lijevo - desno, ispred - iza)
usvajanje pojma broj - brojanjem predmeta (ne u?enjem brojenja napamet), igranjem drutvenih igara
op?e oblikovanje pojmova (zadaci kao: to se sve moe obu?i, to je sve potrebno za pojedino zanimanje, to sve ubrajamo u poku?stvo i sl.)
sposobnost klasifikacije (koje doma?e ivotinje poznaje,vo?e, vozila) te razvrstavanje po klasama, hijerarhiji, svrstavanje predmeta prema boji, obliku, vrsti - pogodni predmeti za ovakve aktivnosti su plodovi, koljke, li?e, dugmad, sli?ice....)
Da bi dijete usvojilo ?itanje, nuan je razvoj pred?ita?kih vjetina:
Dijete prepoznaje da netko pie - postaje svjesno poruke (u dobi od 2,5 - 3 godine)
Osvje?ivanje razlika u slovu (s 4 - 5 godina) javlja se svijest o smjeru pisanja s lijeva na desno i odozgo - dolje, razumijevanje interpunkcije, prepoznavanje rime, prvog glasa u rije?i.
Spremnost na igru rastavljanjem rije?i na glasove, uivanje u rimi.
Ta je svijest osnova za razvoj ?ita?ke vjetine jer omogu?uje djetetu da tijek glasovnog govora podijeli u apstraktne jedinice - foneme koji ?e odgovarati pisanim simbolima - slovima (izme?u 5 - 6 godina)
Izme?u 6 - 7 godina uspostavlja se spoznaja o korespodenciji izme?u glasa i dogovorenog znaka za taj glas - slovo.
Za razvoj ?ita?kih vjetina vrlo je zna?ajna kvaliteta okoline djeteta - od pravilnog na?ina izraavanja odraslih, to?nih imenovanja predmeta, do svakodnevnog ?itanja djetetu. Pri tome je vana aktivna uloga roditelja, prilago?avanje na?ina ?itanja govornim vjetinama djeteta, izmjena ?itanja i razgovora o slikama i tekstu (poticanje djeteta za to samostalnijim opisom slike i sadraja pri?e .
NE ZABORAVITE !
?ITAJTE S DJETOM REDOVITO, ALI NE PREDUGO (10 20 MIN) NEKA TO BUDE VRIJEME ZA VESELJE, SMIJEH I LJUBAV
Prilagodba djeteta na kolu ovisiti ?e i o njegovim socijalnim kompetencijama, o sposobnosti da bude prihva?en u okolini. Dijete koje se nau?i nositi s frustracijama i negativnim osje?ajima lake ?e se prilagoditi i okolina ?e ga lake prihvati. Pretjerano zati?ivana djeca ili djeca koja tee podnose frustracije imati ?e vie poteko?a u prilagodbi. Roditelj moe pomo?i djetetu u rjeavanju konflikata s vrnjacima tako da razgovara s djetetom o njegovim poteko?ama, da ga uputi u razlikovanje prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja, da ga poti?e na samostalno pronalaenje rjeenja. Djetetu koje nije vjeto u sklapanju prijateljstva, roditelj moe savjetovati, kako da pridobije panju i zadri naklonost drugog djeteta. Ako je dijete ?e?e uklju?eno u fizi?ke sukobe s vrnjacima, dobro ga je savjetovati kako da ne reagira na provokacije druge djece, da se brani tako da ne ozlijedi drugoga, da razvija empatiju prema drugoj djeci.
to roditelj moe u?initi na planu socio-emocionalnog razvoja i osamostaljivanja?
Biti dosljedan u svom odnosu prema djetetovim obvezama (stvaranju radnih navika). Neka dijete samostalno posprema igra?ke, odijeva se, hrani, posprema krevet.
Dozvoliti djetetu, u odre?enoj mjeri i situacijama, da u?i na svojim pogrekama. Ako dijete previe zati?ujemo razvija se osje?aj manje vrijednosti
Ukoliko radimo umjesto njega, dijete gubi interes za tu aktivnost. Nau?ite ga da se samo po?elja, umije, opere zube, posprema svoje stvari... Na taj na?in stje?e sigurnost u sebe i ponosno je jer je samo neto u?inilo.
Vano je hvaliti dijete za sve to je pozitivno u?inilo ili barem pokualo u?initi, a izbjegavati kritike i kazne jer one produbljuju osje?aj nesigurnosti, izazivaju strah od pogreke i kazne i utje?u na lou sliku o sebi.
Kad molite dijete da neto napravi, objasnite zato elite da to u?ini (npr. "Pomakni ove igra?ke jer ne bih htio da netko padne preko njih", a ne "Napravi to jer ja tako kaem").
?ak i kad ste ljuti na dijete, pokaite mu ljubav i potovanje. Nikad ne kritizirajte dijete, ve? njegovo ponaanje.
Svakodnevno razgovarajte sa svojim djetetom i sluajte ga, ali tako da stvarno ?ujete to vam govori. Ne moete s njim razgovarati i usput prati su?e, gledati TV ili neto sli?no. Sluanje je najbolji na?in da shvatite o ?emu razmilja, kako se osje?a, kako u?i i shva?a.
Odvojite vrijeme koje ?ete kvalitetno provoditi sa svojim djetetom. Pokuajte mu to ?e?e pruiti priliku za nova iskustva jer ?e tako najlake i spontano u?iti o svijetu. Oti?ite u muzeje, kazalite, knjinice, ZOO vrt, izlete u prirodu...
Svakom djetetu su potrebne granice i jasna pravila da bi se osje?ali sigurnima. U postavljanju pravila i granica treba paziti na uravnoteenost i "pravu mjeru".
Nisu dobra niti prekruta niti prefleksibilna pravila.
Svakom djetetu je igra potreba. Ono u igri najlake u?i, oputa se, zabavlja, razvija motoriku, matu, miljenje, sura?uje, oboga?uje govor.
Potovani roditelji, na ovoj stranici moete postaviti pitanja stru?nim saradnicima Udruenja "Kutak". Na vaa pitanja ?e odgovarati defektolog, logoped i fizioterapeut. Sva pitanja roditelja ?emo objaviti na web stranici zajedno sa odgovorima stru?nh saradnika.
Potovani roditelji,
na ovoj stranici moete postaviti pitanja stru?nim saradnicima Udruenja "Kutak". Na vaa pitanja ?e odgovarati defektolog, logoped i fizioterapeut. Sva pitanja roditelja ?emo objaviti na web stranici zajedno sa odgovorima stru?nh saradnika.